VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO ZA EVROPSKE INTEGRACIJE PRIRUNIK ZA PREVOENJE PRAVNIH I DRUGIH AKATA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA Podgorica, 2010. Godine PRIRUNIK ZA PREVOENJE PRAVNIH I DRUGIH AKATA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA Izdava MINISTARSTVO ZA EVROPSKE INTEGRACIJE, STANKA DRAGOJEVIA 2, PODGORICA Za izdavaa MINISTAR ZA EVROPSKE INTEGRACIJE PROF.DR. GORDANA UROVI Dizajn ATEL tampa ATEL Tira 550 Prirunik za prevoenje pravnih i drugih akata u procesu evropskih integracija SADRAJ:I.
Otuda su znaaj, broj i vrsta akata Skuptine Crne Gore veliki, a najvaniji su: Ustav, zakoni, Poslovnik Skuptine, pravilnik, odluka, deklaracije, rezolucije, preporuke, zakljuci, autentina tumaenja zakona i priznanja. Ustav (Constitution) Ustav je najvii pravni akt kojim se utvruje pravno ureenje drave Crne Gore. For example, on a lexical level – Veliev translates the Greek word “ἥρως” as “hero” in the manuscript and as “brave heroes” in the book (1882), while Gerov, as well as Parlichev.
SPECIFINOSTI PREVOENJA PRAVNIH PROPISA II. PRAVNI SISTEM CRNE GORE 1. Izvori prava Crne Gore 2. Postupak donoenja zakona 3. Posebna uputstva struktura pravnih akata 4. Obaveze Crne Gore shodno lanu 72 SSP-a III. PRAVNI SISTEM EVROPSKE UNIJE 1.
Izvori prava Evropske Unije 2. Postupak donoenja pravnih akata EU IV. POSEBNA UPUTSTVA ZA PREVOENJE AKATA EVROPSKE UNIJE 1.
Naziv pravnog akta 2. Naziv organa koji donosi akt 4.
Uvodne izjave 5. Polazne osnove za donoenje akta 6. Tekst pravnog akta 8. Nain izmjene pravnih akata 9.
Pozivanje 10. Nabrajanje i definicije 11.
Zavrne odredbe 12. Datiranje i potpisi 13. Upotreba skraenica i skraenih izraza 14. Latinski izrazi u engleskom jeziku V. TEHNIKA I PRAVOPISNA PRAKTINA UPUTSTVA 1. Pravopisna pravila VI. OBRASCI AKATA EVROPSKE UNIJE VII.
OBRASCI PRAVNIH PROPISA CRNE GORE SA PREVODOM VIII. ENGLISH STYLE GUIDE FOR MONTENEGRIN LEGISLATION 1.
Punctuation 3. Abbreviations, Acronyms And Symbols 6. Foreign Imports 7. Personal Names And Titles 8.
Gender Neutral Language 9. Geographical Names 10. Scientific Names 11. Lists And Tables 12. Footnotes And Endnotes 13. GLOSAR 7 13 15 20 24 31 37 39 41 45 47 52 52 53 54 56 56 64 68 70 72 77 78 78 78 81 83 87 151 165 167 175 179 179 184 187 188 189 189 193 194 194 194 194 195 5 I.
SPECIFINOSTI PREVOENJA PRAVNIH PROPISA Specifinosti prevoenja pravnih propisa vaj prirunik namijenjen je prevodiocima i drugim strunim licima koja se bave prevoenjem pravnih propisa s crnogorskog na engleski jezik i obratno. Budui da prevodioci i druga struna lica, uglavnom nijesu i pravnici, neophodno je istai osnovne specifinosti, po osnovu kojih se pravni propisi razlikuju od drugih tekstova. Ovo je drugo izdanje prirunika za prevoenje koji je izmijenjen, izmeu ostalog, kao posljedica okonanja viegodinje ratifikacije Lisabonskog ugovora, koji je stupio na snagu 1.
Decembra 2010. Kroz izmjene Ugovora o Evropskoj uniji unaprijeen je i proces donoenja odluka i institucionalno ustrojstvo Unije, a Ugovor o osnivanju EZ postao je Ugovor o funkcionisanju Evropske unije. U svim pravniim aktima Unija je zamijenila Zajednice. Kako se proces evropskih integracija odvija u dva smjera, nije znaajno samo prevesti pravnu tekovinu Evropske unije na crnogorski jezik radi njenog kasnijeg prenoenja u domae zakonodavstvo, ve je izuzetno znaajno i prevesti propise Crne Gore na jedan od slubenih jezika Evropske unije, najee engleski jezik. U sluaju prevoenja naih propisa na engleski jezik, prevodi nee imati pravno dejstvo za graane Evropske unije, ve e sluiti kao izvor informacija o crnogorskom pravnom sistemu. To ne znai, naravno, da ne treba posvetiti najveu moguu panju preciznosti prevoda. I u ovom sluaju, kao i u procesu prevoenja acquis communautaire-a na crnogorski jezik, radi se o pravnim tekstovima koji podlijeu znaajnim ogranienjima zbog specifine terminologije i esto komplikovanih struktura i koncepata.
Da bi prevodioci mogli na pravi nain da se izbore sa tim, neophodno je da poznaju ne samo jezik, ve i osnove pravnog sistema Crne Gore, vrste pravnih akata, funkciju nekih njihovih djelova, te da savladaju pravnu terminologiju na crnogorskom i engleskom jeziku. Ovaj prirunik nastao je u pokuaju da im se u tome pomogne. Prevodioci imaju obavezu da naprave vjeran prevod, ali ne prenosei svaku rije izvornog teksta i preslikavajui njegovu sintaksu, tj.
Stvarajui prevod koji e biti u potpunosti orijentisan ka jeziku izvoru. Fokus je na ciljnom jeziku i crnogorske propise treba na engleski prevoditi u duhu engleskog jezika. Pri tome je od sutinskog znaaja upravo obezbijediti da su prevodi dovoljno transparentni da omoguavaju uvid u specifinosti crnogorskog sistema, a da su pri tome razumljivi i pitki itaocima i da ne odaju utisak bukvalnog prevoda. Moemo rei da je transparentnost od sutinskog znaaja pri izboru terminologije. Treba svakako izbjegavati engleske pravne nazive tehnike prirode da se ne bi itaoci prevoda dovodili u zabludu da kod nas postoje apsolutno isti instituti kao u anglosaksonskom pravu. Na primjer, crnogorski Osnovni sud nikada ne treba prevoditi engleskim terminom Magistrates Court, iako se moe rei da se u hijerarhiji sudova ova dva suda nalaze na istom nivou.
To bi bilo pogreno najprije u samom znaenju, jer se ova dva suda sutinski razlikuju, a s druge strane moglo bi dovesti itaoce prevoda do uvjerenja da je na sistem identian anglosaksonskom. Zato je bolje odluiti se za ekvivalent Basic Court, iako takav termin u engleskom jeziku ne postoji, jer on odslikava osobenosti crnogorskog sistema. S druge strane, premda je neophodno koristiti obrasce za formu pravnih akata koji su ponueni u ovom priruniku na nivou sintakse, iako nije preporuljivo reenice dijeliti u vie ili krae reenice spajati, pravim odabirom sintaksikih obrazaca moe se omoguiti da prevod bude pitak i blizak ciljnom jeziku.
O 9 Specifinosti prevoenja pravnih propisa Neophodno je, zatim, da prevodilac u potpunosti razumije normu napisanu na izvornom jeziku, ali i da ne bude optereen njenom formom, ve da njeno znaenje prenese na ciljnom jezik u formi koja se u ciljnom jeziku koristi. To zahtijeva poznavanje osnova nomotehnike kako u sistemu izvornog jezika tako i u sistemu ciljnog jezika.
![Pdf Pdf](http://docplayer.cz/docs-images/41/238344/images/page_1.jpg)
Od velike pomoi u razumijevanju i pronalaenju rjeenja u ovoj oblasti je upravo poglavlje ovog prirunika koje govori o pravnim normama, njihovoj prirodi i nainu na koji se one najbolje prevode na engleski jezik. Na primjer, za odredbe koje se na crnogorskom jeziku piu u prezentu a izraavaju imperativ, u engleskom treba koristiti glagol shall koji u tom sluaju izraava upravo imperativ.
Prevodilac je duan prevoditi i nikako ne smije tumaiti tekst. Zato, ako u tekstu naie na nejasnoe ili dvosmislenosti, obaveza mu je da trai slubeno tumaenje, a ako takvo tumaenje ne pomogne, nejasnou tj. Dvosmislenost treba sauvati u prevodu.
Ukoliko se u tekstu nalazi izvorni navod iz nekog drugog ve prevedenog pravnog akta, prevodilac treba da iskoristiti ve postojei prevod. Stvaranje baze ve prevedenih pravnih akata u tome e mu biti od velike pomoi. PRAVNI SISTEM CRNE GORE Pravni sistem Crne Gore Crnogorski pravni sistem primjer je nacionalnog pravnog sistema koji ima dugu tradiciju razvoja i usaglaavanja sa najboljim meunarodnim principima i standardima, pa otud i evropskim standardima. Uporedno (komparativno) pravo je jo znatno ranije prepoznato kao izvorni metod za uvoenje evropskih standarda, a kao primjer posljednjih godina razvoja korieni su zakonski tekstovi starijih drava lanica, ali i zemalja iz regiona koje su bre napredovale na tom putu.
Samo usklaivanje pravnog sistema sa pravom EU sveobuhvatan je i vaan zadatak svih zemalja koje streme lanstvu u Evropskoj uniji. Za Crnu Goru, osnovu usklaivanja zakonodavstva sadri sam tekst Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, kroz jasno postavljenu obavezu postepenog usaglaavanja sa pravom Evropske unije, dajui prioritet odreenim oblastima unutar SSP-a. Bitno je istai da usklaivanje zakonodavstva ne podrazumijeva puko prenoenje odgovarajuih normi komunitarnog prava u nacionalni pravni sistem, ve i njegovu naknadnu primjenu i efikasno sprovoenje, odnosno primjenu zakona i dugih propisa u praksi. Ispravan pristup moe obezbijediti pozitivne rezultate, naroito na dugoronom planu, kod ocjene nivoa usklaenosti prava Crne Gore sa pravom Evropske unije. U tom smislu, a za potrebe to kvalitetnijeg prevoenja domaih propisa, kojim putem e se evropskom partneru na najtransparentniji nain pokazati uspjenost preuzimanja evropskih normi u domae zakonodavstvo, daje se prikaz i pojednostavljeno znaenje najkarakteristinijih pravnih akata koji se srijeu u crnogorskom pravnom sistemu.
IZVORI PRAVA CRNE GORE1.1. MEUNARODNI AKTI Meunarodni pravni akti sastavni su dio crnogorskog pravnog sistema. Naime, brojni meunarodni ugovori i konvencije kojima je Crna Gora pristupila ili ih preuzela jo iz vremena SFRJ, SRJ i naposljetku SCG, imaju udio u ureivanju odnosa, na unutranjem i meunarodnom planu.
U lanu 9 Ustava Crne Gore (Slubeni list CG, broj 01/07) jasno je utvren primat meunarodnog prava nad domaim zakonodavstvom, ime je potvrena evropska perspektiva crnogorskog drutva: Potvreni i objavljeni meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila meunarodnog prava sastavni su dio unutranjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose ureuju drukije od unutranjeg zakonodavstva.